Ovih dana stavljen je na rani javni uvid prostorni plan područja posebne namene regionalnog kolubarskog sistema snabdevanja vodom Stubo Rovni.

Da li je to samo formalnost ili je ovaj postupak neophodan za konačno dobijanje upotrebne dozvole cevovoda koji je proširen i na Koceljevu i koji su dalji koraci, pitali smo Zorana Mitrovića, direktora Javnog preduzeća „Kolubara“.

To je za nas vrlo bitan planski akt, bez kog ne bismo mogli da nastavimo dalju izgradnju cevovoda. JP „Kolubara“ je 2010. godine uradilo prostorni plan područja posebne namene za hidroakumulaciju Stubo Rovni, međutim, tom prilikom nije urađen i prostorni plan područja posebne namene za cevovode koji će se graditi dalje ka opštinama koje su učesnice u ovom sistemu. Tačan razlog zašto to ranije nije bilo urađeno, nemam. Pretpostavljam da su u pitanju bili drugi zakonski okviri, posebno Zakon o građevini, koji je te 2010. ili 2011. godine kada se izdavala građevinska dozvola za cevovode koji su već izgrađeni bio malo fleksibilniji. Novim Zakonom o planiranju i građenju iz 2015. godine, planski osnov se jasno zna šta mora biti. Moraju biti jasno navedene parcele kroz koje prolazi linijski infrastrukturni objekat, pojašnjava Mitrović.

Prema njegovim rečima, odluku o izradi prostornog plana je donela Vlada Republike Srbije. Ograđivač plana je Institut za arhitekturu Srbije, koji je nosilac čitavog projekta. Projekat će se finansirati iz sredstava Direkcije za vode, a vrednost je više dvadeset miliona dinara.

Nakon ranog javnog uvida sledi razrada projektno tehničke dokumentacije, nakon čega sledi javni uvid. U oba slučaja građani, imaoci javnih ovlašćenja, lokalne samouprave, pravna lica i svi oni koji su zainteresovani mogu staviti svoje primedbe, sugestije ili predloge na izradu tog prostornog plana. Prostorni plan će obuhvatiti površinu oko 112 kilometara kvadratnih i preko 130 kilometara cevovoda. Obradiće cevovod od Valjeva do Koceljeve, što je novina u našem projektu, do Uba, Lajkovca, Lazarevca, Mionice, Ljiga i do Divčibara. Čitava dokumentacija će morati da prođe kroz javne uvide kroz svih sedam lokalnih samouprava i tek nakon toga Vlada donosi odluku o usvajanju prostornog plana područja posebne namene, kaže Zoran Mitrović.

Mitrović dodaje da nakon toga sledi proglašenje javnog interesa na području prostora posebne namene, što im olakšava prilikom građenja cevovoda, da imaju pravo prolaska kroz te parcele. Zakonom o građevini je predviđeno za linijske infrastrukturne projekte i objekte, da vlasnici parcela moraju da dozvole prolazak bez obzira da li je urađena eksproprijacija na tim parcelama. Investitor je dužan da vlasnicima parcela nadoknadi štetu koja je pričinjena prilikom prolaska i da parcelu vrati u prvobitno stanje.

Mi se trudimo da upodobimo svu dokumentaciju koja je ili do sada izrađena ili koja je nedostajala, da bismo mogli nesmetano da nastavimo sa gradnjom. Upravo ovaj prostorni plan nam je neophodan, kaže Mitrović.

Prostornim planom obuhvaćen je ceo prostor regionalnog vodovoda, ukupne dužine 128 kilometara. Tačnije, gradiće se glavni magistralni cevovod dužine oko 50 kilometara, od akumulacije Rovni do Lazarevca (od čega je već izvedeno 24 kilometra), kao i četiri kraka: Valjevo – Divčibare, Valjevo – Koceljeva, Divci – Mionica – Ljig i Slovac – Ub, ukupne dužine oko 78 kilometara.

Podeli članak na društvene mreže